Kovrčavost lista breskve je najčešća bolest breskve i nektarine.
Kad u vrijeme pupanja breskve potraje toplo i kišovito vrijeme, znakovi bolesti mogu se pojaviti na gotovo svim listovima. Regeneracija izgubljenih nakovrčanih listova iscrpljuje biljku, negativno utječe na formiranje cvjetnih pupova i slabije je odrvenjavanje mladica pa su takva stabla podložnija zimskom smrzavanju.
Bolest se po nakovrčanom lišću lako prepoznaje. Po završetku listanja pojedini listovi postaju nakovrčani, mjehuravi i zadebljali, često veći od normalnih listova i lako se lome. Ovisno o sorti, nakovrčani dijelovi lista mogu biti zelenobijele ili crvene boje. Ubrzo se nakovrčani listovi osuše i otpadnu pa je u svibnju i lipnju moguć potpuni gubitak lišća.Osim na lišću, moguća je, ali nešto rjeđe, pojava simptoma bolesti na mladicama i plodovima.
Zaražene mladice su zadebljale i deformirane, a na plodovima se javljaju mjehurasta ispupčenja. Uzročnik kovrčavosti lista breskve je gljiva Taphrina deformans koja prezimljuje na kori, grančicama ili ljuskicama pupova. Zaraza breskve i nektarine uzročnikom kovrčavosti lista moguća je samo na mladom, nediferenciranom tkivu uz dovoljno kiše.
Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je 15,5–21°C, a za razvoj kovrčavosti breskve oko 20°C. Prema tome, kritično razdoblje za primarnu infekciju breskve je od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzročnika bolesti) potrebna i kiša. Također je dobro znati da nema sekundarnog širenja bolesti u voćnjaku.
Obzirom da do infekcije breskve može doći samo za kišnih dana u fazi prolistavanja potrebno je preventivnu zaštitu fungicidima obaviti prije nego se ostvare povoljni uvjeti za infekciju – prije najavljene kiše. Do faze bubrenja pupova za zaštitu od kovrčavosti lista breskve koristimo fungicide na osnovi bakra.