Najraširenija bolest koje se javlja u našim maslinicima i protiv koje se obavezno moraju provoditi mjere zaštite je paunovo oko (Spilocaea oleaginea).
Češće se javlja u maslinicima u udolinama, na stablima guste krošnje, u rasadnicima, općenito tamo gdje se dugo zadržava vlaga. Parazit je prisutan u masliniku cijele godine. Prezimljava u otpalim listovima i na listovima u krošnji masline. Širi se kišom i vjetrom.
Uslijed jake zaraze dolazi do opadanja lišća čime je smanjena asimilacijska površina stabla, a kao posljedica cvjetne resice zakržljaju, plodovi ostaju mali i ne dozrijevaju.
Na ostalim organima masline kao npr. plodovima ili grančicama zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dva puta godišnje, u jesen i proljeće.
Zaraze tijekom jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara razvoju ove patogene gljive.
Simptomi međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze i razvoj bolesti. Preko ljeta zaraza nema, jer patogena gljiva miruje.
Simptomi bolesti se uglavnom javljaju na licu listova u vidu okruglastih, tamnozelenih pjega, veličine 10-12 mm. Kasnije se oko pjega formira žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi ili nekrotizira.
Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji dijelovi krošnje često ostaju zdravi. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa može doći do sušenja cijelih stabala maslina. Zarazama oslabljena stabla izloženija su napadu nametnika.
Paunovo oko
…
…
