Obična kruškina buha je najvažniji štetnik plantažnih nasada krušaka u našoj zemlji.

Kruškina buha je sitan kukac (2,5-3 mm), s kratkom širokom glavom i velikim očima. Boje su narančasto-smeđe ili smeđe-crvene s crnim pjegama. Glava im je trokutasta oblika. Stražnji par nogu je razvijen za skakanje (samo odrasli skaču). Sišu biljne sokove i obilno izlučuju “mednu rosu” (ljepljivu slatkastu tekućinu), koju naseljavaju gljive čađavice (stablo kruške zbog toga pocrni). Ličinke su djelomično prekrivene voskom.
Zimu prežive odrasle jedinke na skrovitim mjestima, te se na stablima krušaka pojavljuju već rano u proljeće (u kontinentalnom dijelu tijekom ožujka). Ženke odlažu jaja na pupove, mlado lišće, peteljke i vrhove mladica. Jedna ženka odloži oko 400 jaja (ljetne generacije mogu odložiti do 1.000 jaja, a ličinke se pojavljuju već nakon 7 dana). Jaja kruškine buhe su svjetlo-žućkaste boje koja starenjem prelazi u narančastu, a položena su u jedan ili više redova.

Ličinke prvog pokoljenja se obično izlegnu tek nakon tri tjedna, a prve kolonije pronalazimo blizu mjesta odlaganja jaja. Ličinke prva tri stadija najčešće sišu sokove s donje strane lišća, a starije ličinke na zelenim mladicama. Izravne štete uzrokuju sisanjem biljnih sokova što uvjetuje zastoj u rastu, deformaciju i sušenje napadnutih organa (lišće, mladice). Neizravne štete nastaju naseljavanjem gljiva čađavica = onečišćenje plodova i smanjenje asimilacije lišća. Najveće izravne štete nastaju tijekom proljeća a neizravne tijekom visokih ljetnih