Fuzarioze, tj. fuzariozne pljesnivosti klipova kukuruza trajan su problem u proizvodnji i skladištenju kukuruza. Tzv. „skladišnim plijesnima“ (Aspergillus, Pencillium) pogoduju visoke temperature i niska vlažnost (13-18 %). Naprotiv, tzv. „poljskim plijesnima“ (Fusarium, Gibberella, Alternaria) pogoduju niže temperature te viša vlažnost (18 i više %).
Pljesni roda Fusarium invadiraju kukuruz u vrijeme zriobe. Fuzariozna pljesnivost klipa i zrna prisutna je na mnogim parcelama. Sekundarni klipovi i klipovi koji su zbog manjka kalija u ishrani kukuruza ostali nedovršeni, izvrstan su medij za razvoj fuzarioznih plijesni. Gljivice duboko prodiru u sva tkiva klipova, pogotovo sekundarnih i tercijarnih, gdje tokom metabolizma izlučuju štetne mikotoksine. Berbom takvog kukuruza za zrno i silažu, gljivice i njihovi štetni metaboliti dospijevaju u stočnu hranu.
Zaraza može nastati u bilo koje vrijeme razvoja kukuruza, ali se razlikuju tri tipa bolesti: palež klijanaca, trulež korijena, trulež stabljike i trulež klipa.
Trulež korijena i stabljike se razvija od metličenja i svilanja do kraja vegetacije.
Paraziti razgrađuju parenhimsko staničje u srži, uslijed nekroze korijena i promjena u stabljici biljka gubi čvrstoću, lomi se i poliježe, a klipovi se slabije razvijaju.
Trulež klipa i zrna se razvija od svilanja do kraja vegetacije.
Do zaraze dolazi preko svile, oštećenja na komušini, ubušenja gusjenica kukuruznog moljca i slično.
Trulež može zahvatiti pojedinačna zrna ili dijelove klipa pa i čitav klip.
Svi zaraženi dijelovi biljaka izvor su zaraze za sve kulture koje ovi uzročnici bolesti mogu napasti.
Trulež korijena, stabljike i klipa
Registrirane djelatne tvari dozvoljene za suzbijanje fuzarioze kukuruza: azoksistrobin, fludioksonil, kaptan, metalaksil – M, protikonazol i tebukonazol
