Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % ulja i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a potom u industrijske svrhe. Počinje cvjetati rano u proljeće, a cvatnja traje 20-ak i više dana.
Zaštita od štetnika
Repičina pipa komušarica (lat. Ceutorhynchus obstrictus Marsh.) ima tijelo dugo 2 do 3 mm, sjajne crne boje, pokriveno sivkastim dlačicama. Ličinke su bjelkaste boje sa smeđom glavom, bez nogu. Odrasli oblici prezime ispod listova i duboko u tlu.
Počnu se hraniti nakon što napuste mjesto prezimljenja. Hrane se pupovima, dijelovima cvata, komuškama i sjemenkama. Štete koje rade odrasli oblici nisu velike.
Glavne štete uzrokuju ličinke u komuškama jer jedna ličinka ošteti 2 do 6 sjemenki. Otvori na komuškama osiguravaju ulaz drugim štetnicima, kao što je repičina mušica komušarica te sekundarnim patogenima. Pipa po biljci uzrokuje gubitak priroda od 5%, odnosno prisutnost 30 ličinki na 100 komuški uzrokuje gubitak priroda od 100 kg sjemena po hektaru. Suzbijanje je potrebno ako se utvrdi više od 0,5 do 1 pipe po biljci.
Slika 1. Repičina pipa komušarica
Repičin sjajnik jedan je od značajnijih štetnika uljane repice i javlja se svake godine. Pojava pojedine vrste ovisi o temperaturnom pragu potrebnom za izlazak tih štetnika iz tla. U RH se najviše govori o vrsti (Meligethes aeneus) koja izlazi iz tla pri nižim temperaturama (8-10°C) pa je zbog toga možda i najštetnija jer se biljke repice pri tim temperaturama nalaze u razvojnim fazama kada su biljke najosjetljivije.
Radi se o kornjašu crne (tamnozelene, tamnoplave) boje. Prezimljuje u tlu, a izlazi pri temperaturama od 8°C, dok je masovnija pojava pri dnevnim temperaturama većim od 15 ºC. Štete čini hraneći se pupovima koje buši i izgriza ih iznutra, pa se takvi pupovi najčešće osuše. Kada se cvjetovi otvore sjajnik više nije štetan jer se tada hrani polenom.
Štetnost sjajnika ovisi o tome u kojoj se fenofazi nalazi biljka u vrijeme njegove pojave, brojnosti samog štetnika, o periodu koji prođe od dana njegove pojave pa do cvatnje kao i o sposobnosti regeneracije same biljke.
Prag odluke kod cvjetnih pupova koji su još pokriveni lišćem je 0,8-1 sjajnik po terminalnom cvatu. Kod vidljivih, ali nediferenciranih pupova prag odluke je 1-1,5 po treminalnom cvatu, a kada počne diferencijacija pojedinih pupoljaka, prag odluke je 2-3 sjajnika.
Slika 2. Repičin sjajnik
Naša preporuka za zaštitu od štetnika uljane repice je kontaktno – želučani preparat KARIS 10 CS. Dozvoljene su maksimalno 3 primjene godišnje, uz najmanje 7-10 dana razmaka.
Primjenjuje se u količini 75 ml/ha u fazi cvjetnih pupova (BBCH 50-59), uz utrošak vode od 200 – 400 l / ha.
Zaštita od korova
Poznavanjem i prepoznavanjem pojedinih korova moguća je pravodobna i potpuna zaštita od korova koja je u našim proizvodnim uvjetima od izuzetnog značaja.
Uljanoj repici znatno više štete nanose ozimi korovi. To su korovi koji niču tijekom cijele jeseni i do zime se pripreme za prezimljavanje. Prezime u mlađem razvojnom stadiju, a mnoge su vrste sposobne nicati i u proljeće: kamilica (Matricaria chamomilla), jarmen (Anthemis arvensis), broć (Galium aparine), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum), pastirska torbica (Capsella bursa pastoris), mišjakinja (Stellaria media), čestoslavica (Veronica persica i V.agrestis), gorčica (Sinapis arvensis), divlja repica (Raphanus raphanistrum), žabljak (Ranunculus arvensis), slakoperka (Apera spica-venti), rosulja (Poa anua i P.trivialis), ljulj (Lolium temulentum), pirika (Agropyron repens).
Chromos Agro d.o.o.
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera.
Prije primjene pripravka pažljivo pročitajte uputu za uporabu priloženu uz proizvod.
