Kao i svake godine i ove sezone ćemo Vas na vrijeme upozoriti na nadolazeći period bolesti koštičavog voća, kako se štititi i što poduzeti.
Monilia laxa je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih bolesti posebno izražena i opasna kod koštičavog voća.
Dolazi period njene aktivacije ili infekcije, a pogotovo povoljni vremenski uvjeti za to su visoka vlažnost i hladnije vrijeme u fazi cvjetanja. To je toliko uporna i opasna bolest da je vrlo često njeno prisustvo i u jako njegovanim voćnjacima. Dovoljno je samo malo nepažnje ili neadekvatna zaštita da se aktivira i da nanese velike štete. Rod može smanjiti i do 50 procenata.
Neiskusni voćari često griješe i uzrokom nastalog stanja smatraju mraz i niske temperature, a zapravo je riječ o bolesti čiji je uzročnik gljivica Monilinia laxa.
Sušenje rodnih grančica (Monilia spp.) – najznačajnija je bolest višnje, trešnje i ostalih koštičavih voćaka. Uzrokuje sušenje rodnih grančica i trulež plodova. Simptomi zaraze najuočljiviji su u razdoblju cvatnje.
Dakle, u cvatnji, nakon kiše, spore dospiju na njušku cvijeta i inficiraju ga. Cvijet posmeđi i suši se, a gljivica prodire u mladu grančicu u koju izlučuje toksine pa uzrokuje i njezino sušenje. Osušene grančice s cvjetovima ostaju u krošnji i izgledaju kao spaljene vatrom.
Suzbijanje je najbolje provoditi preventivno i to rezidbom zaraženih grančica i grana te skidanjem zaraženih plodova koje je potrebno uništiti (spaliti ili dublje zakopati).


Također je važno provoditi redovitu zaštitu od štetnika koji mogu oštetiti tkivo ploda i uzrokovati prodor gljivice.
Za kvalitetno suzbijanje potrebna su dva prskanja i to pred cvatnju ili u samom početku cvatnje te pred kraj cvatnje (kad otpadne većina cvjetnih latica).
Preporučamo primjenu fungicida SIGNUM na osnovi piraklostrobina i boskalida.
Budući se radi o kombinaciji dviju aktivnih tvari koje se nadopunjuju sredstvo nije potrebno kombinirati. Obje aktivne tvari blokiraju stvaranje energije patogene gljive (svaka na drugom mijestu), blokiraju klijanje spora, rast micelija i sporulaciju.
Prednost ovog pripravka je i u kratkoj karenci od 7 dana.
Sredstvo se primjenjuje u koncentraciji od 0,056 – 0,075 % tj. 56 – 75 g na 100 L vode.
Spomenuti ćemo još neke bolesti koštčavih voćaka.
Šupljikavost lista koštičavih voćaka (Stigmina carpophila) –
Napada list, plod i mladice. Simptomi se prvo prepoznaju na listu na kojem nastaju crvenkaste pjege tamnijih rubova koje nakon nekog vremena otpadaju pa list ostaje šupljikav. Plodovi zaraženi šupljikavošću poprimaju tamnije pjege, deformirani su i zaostaju u rastu.

Za suzbijanje je izuzetno važno prvo zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra. Pripravak CUPRABLAU Z primjenjuje se u koncentraciji od 1 % (1 kg na 100 l vode) neposredno pred kretanje vegetacije.
Kozičavost lista koštičavih voćaka (Blumeria japii) – napada mnoge koštičave voćke, osim breskve. Uzrokuje pojavu sitnih crvenkastih pjega na listu koje ne ispadaju. Kod jakog intenziteta zaraze povećava se broj pjega na listu, list postaje crvenkast i ranije otpada.
Na peteljkama lista i ploda nastaju izdužene potamnjele pjege. Zaraza ometa dozrijevanje plodova.
Za suzbijanje kozičavosti lista koristite pripravke:
CHROMODIN S-65 u koncentraciji od 0,09 % (90 g na 100 l vode) ili
STAR 80 WP u koncentraciji 0,25 % (250 g na 100 l vode primjenom prije i poslije cvatnje.
Kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) – najvažnija je bolest breskve.
Simptomi se javljaju u travnju i svibnju.
Bolest se najprije opaža na mladim listovima na kojima se mogu uočiti deformacije plojke i mjehurićava površina. Boja lista se mijenja u žutu, zatim rozu i na kraju nekrotizira u tamno smeđu. Napadnuti listovi se osuše i otpadaju. Ako ima dovoljno vode i hranjiva dolazi do retrovegetacije koja iscrpljuje voćke.

Kako breskva rađa na jednogodišnjim grančicama, svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. Plavo prskanja pred bubrenje pupova obavezna je mjera koja se provodi pripravcima na bazi bakra kao što je CUPRABLAU Z u koncentraciji 0,8-1%. Prskanje treba temeljito provesti, tj. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna. Sljedeće prskanje treba provesti u fazi «mišjih ušiju» i to s pripravcima
CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0,12% (120 g u 100 l vode) ili
DELAN 700 WDG u koncentraciji 0,1% (100 g u 100 l vode).
Ante Grubišić, dipl.ing.agro.
Chromos Agro. d.d.
Mob.098/335 702
www.chromos-agro.hr
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera.
Prije primjene pripravka pažljivo pročitajte uputu za uporabu priloženu uz proizvod.
