Zaštita strnih žitarica od korova je za većinu poljoprivrednih proizvođača postao ubičajen tehnološki postupak jer u praksi su se uvjerili koliko to može značiti, odnosno koliko može umanjiti prinos i kvalitetu uroda.
Štete koje nanose korovi našim usjevima ogledaju se kroz oduzimanje hrane, vode, svjetla te životnog prostora, a osim izravnog utjecaja na urod, korovi otežavaju i žetvu te povećavaju troškove proizvodnje. Utvrđeno je da štete od korova mogu biti od 10 – 50 % od ukupnog prinosa, ovisno o zakorovljenosti i vrsti korova. Na primjeru korovne vrsta Galium aparine (broćika, priljepača), već 2 biljke/m² mogu utjecati na smanjenje prinosa do 5 %. Za uspješnu borbu protiv korova na našim njivama, potrebno je osim dobrog poznavanja korova (dominantnih) na našim njivama, voditi i računa o tome što to uvjetuje pojavu i širenje korova.
Faktori koji utječu na pojavu i širenje korova
– gnojidba dušikom (neizbalansirana gnojidba dušikom pogoduje razvoju korovnih vrsta, ubrzan im je rast i razvoj zbog primijenjene gnojidbe)
– ostatci sjemena korova iz predkultura (korovi kojima smo dozvolili da se osjemene predstavljaju značajan izvor zaraze za sljedeću kulturu)
– prenošenje sjemenja korova kombajnima (obavezno čišćenje kombajna prije i poslije žetve/berbe)
– vitalnost sjemenja korova (pojedine korovne vrste zadržavaju klijavost i dugi niz godina u zemlji dok ne dođu u povoljne uvjete za rast i razvoj).
Najvažniji korovi u strnim žitaricama
Kako se sjetva ozimina vrši još u jesen, tako se i korovi mogu javiti od jeseni pa sve do proljeća. Kada će se korovi javiti i u kojem intenzintetu ovisiti će o vremenskim prilikama koje će nastupiti nakon sjetve. Korove koji se javljaju u strnim žitaricama razvrstali smo u nekoliko skupina:
– jednogodišnje travne (uskolisne) korove: slakoperka, lisičji repak, vlasnjača, divlja zob (spomenute trave niču još u jesen izuzev divlje zobi , pa je zbog toga i mjere suzbijanja potrebno izvršiti ranije)
– jednogodišnje širokolisne korove: priljepača, kamilica, jarmen, divlji mak, mišjakinja, mrtva kopriva, različak, lobode, dvornici itd.
– višegodišnji travni (uskolisni) korovi: pirika
– višegodišnji širokolisni korovi: osjak, slak, ladolež, svinjak, gavez i dr. (ovi korovi niču kasnije tijekom proljeća kada porastu temperature i mogu značajnije usporiti i otežati žetvu).
Rješenje koje Chromos Agro nudi:
SARACEN® MAX (florasulam, 200 g/kg; tribenuron-metil, 600 g/kg)
Formulacija: vododispergirajuće granule (WG)
– selektivno sistemično herbicidno sredstvo namijenjeno suzbijanju jednogodišnjih širokolisnih korova u ozimoj i jaroj pšenici (mekoj i tvrdoj), ozimom i jarom ječmu, ozimoj i jaroj raži, ozimoj pšenoraži te ozimoj i jaroj zobi.
Sredstvo se primijenjuje nakon nicanja (post-em) u količini 25 g/ha u sljedećim razvojnim stadijima:
– u ozimim žitaricama u proljetnoj primjeni od stadija razvijena 2 lista do vidljivog jezičca lista zastavice (BBCH 12-39).
– u jarim žitaricama od stadija razvijena 2 lista do drugog koljenca (BBCH 12-32).
Za postizanje optimalnog djelovanja sredstva bitna je odgovarajuća vlažnost tla. Potrebno je primijeniti sredstvo kada su korovi u punom porastu.
Plodored: u jesen se nakon žetve usjeva tretiranih sredstvom SARACEN® MAX mogu sijati žitarice, uljana repica, stočni grašak i lucerna.
Prije sjetve uljane repice i lucerne, tlo treba biti preorano i kultivirano na 20 cm dubine. Sljedeće godine nakon primjene sredstva SARACEN® MAX mogu se sijati žitarice, uljana repica, stočni grašak, lucerna, šećerna repa, krumpir, kukuruz, grašak, mrkva i ostalo povrće.
Primjer djelovanja SARACEN® MAX u poljskim uvijetima.
Chromos Agro d.o.o.
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera.
Prije primjene pripravka pažljivo pročitajte uputu za uporabu priloženu uz proizvod.
