U 2017. godini uljana repica bila je zasijana na više od 50.000 ha te zadnjih nekoliko godina postaje sve zanimljivija kultura poljoprivrednim proizvođačima. Za uspješnu proizvodnju uljane repice potrebno je poznavati agroekološke uvjete određenog područja kako bi primijenili odgovarajuću tehnologiju proizvodnje u cilju što boljeg iskorištenja genetskog potencijala rodnosti svakog kultivara. Jedna od mjera njege usjeva s kojom se odmah od početka vegetacije bavimo je borba sa štetnim insektima. Od mnogih štetnih vrsta izdvojiti ćemo one s kojima se najviše susrećemo i koje su nam potencijalno najopasnije.
Štetnike smo podijelili na one koje napadaju ovu kulturu u jesen, odmah nakon nicanja i na one koji ju napadaju u proljeće.
Od jesenskih štetnika najvažniji su repičina osa listarica (Athalia rosae), repičin crvenoglavi buhač (Psylliodes chrysocephala), kupusni buhači (Phyllotreta spp.), pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis).
Repičina osa listarica se gotovo redovito javlja u jesenskom periodu. Radi se o štetniku koji ima 2 – 3 generacije godišnje. Za uljanu repicu je osobito štetna zadnja jesenska generacija. Repičina osa listarica ima žuto-narančasto tijelo dugo 6 – 8 mm. Vrlo se lako uočava jer leti vrlo tromo. Let osa treće generacije započinje u rujnu i potrebno je redovito pratiti njihovu pojavu.
Ženke odlažu jaja uz rubove lista i iz njih se izlegu ličinke za 6 – 12 dana ovisno o temperaturi. Ličinke ove osice su pagusjenice koje imaju 11 pari nogu. Kada su vrlo male boja im je zelenkasta, a kasnije dobivaju crnu boju i narastu do 20 mm.
Njihov razvoj traje 10 – 20 dana što također ovisi o temperaturama. Pagusjenice se hrane lišćem i vrlo su proždrljive. Kod početnih stadija razvoja štete se jedva uočavaju no sa rastom ličinke rastu i štete. Kod jakih napada (2 pagusjenice po biljci) kada se ovaj štetnik ne kontrolira može izazvati golobrst (štete i više od 60 %). Prema podacima iz literature težina ličinki se kroz 1 – 1,5 dan udvostručuje, a kroz zadnja dva dana razvoja kada je ličinka i najveća, pojede 75 % sve hrane.
Štetnik se javlja u većem broju kada je u rujnu i listopadu toplo i suho, a hladnije i kišno vrijeme može u potpunosti spriječiti pojavu ovog štetnika. Zbog toga ga je potrebno pratiti. Suzbijanje se preporuča kada je broj pagusjenica veći od 0,5 po biljci ili 50 po m², a pagusjenice su manje od 10 mm. Tada je bolji učinak insekticida i štete nisu još velike.
Od insekticida najčešće se rabe oni iz grupe sintetskih piretroida.
Kupusni buhači čine štete praveći rupice na lišću. Nakon jačeg napada osobito kod mladih biljaka došlo bi do odumiranja lišća. Slične štete čini i repičin crvenoglavi buhač no glavnu štetu čine ličinke tog štetnika koje se ubušuju u peteljke i stabljiku te buše biljku prema terminalnom pupu. Takve oštećene biljke podložne su izmrzavanju.
Jedno od kvalitetnih rješenja za suzbijanje štetnih insekata koje Chromos Agro nudi je KARIS 10 CS (lambda cihalotrin 100 g/l.)
KARIS 10 CS je kontaktno-želučani insekticid koji se primjenjuje na ozimoj i jaroj uljanoj repici za:
- suzbijanje kupusnih buhača (Phyllotreta ) i lisnih uši (Aphididae) prenosioca virusa zapadne žutice repe (BWYV) u količini 75 ml/ha, primjenom na početku napada štetnika, dozvoljena su maksimalno 3 primjene godišnje, uz najmanje 10 dana razmaka između tretiranja kod suzbijanja kupusnih buhača, odnosno 7 dana kod suzbijanja lisnih uši.
- suzbijanje repičinog sjajnika (Meligethes aeneus) samo u područjima gdje nije prisutna rezistentnost na piretroide, repičine pipe komušarice (Ceutorhynchus assimilis) i repičine mušice komušarice (Dasyneura brassicae) u količini 75 ml/ha primjenom u fazi cvjetnih pupova. Dozvoljene su maksimalno 3 primjene godišnje, uz najmanje 7 dana razmaka između tretiranja.
- suzbijanje repičinog crvenoglavog buhača (Psylliodes chrysocephala) u količini 50 ml/ha, primjenom na početku napada štetnika.
mr.sc. Dražen Šimić, dipl.ing.
Chromos Agro d.o.o.
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera.
Prije primjene pripravka pažljivo pročitajte uputu za uporabu priloženu uz proizvod.
