Zadnjih nekoliko godina sve je veći problem klimatskih uvjeta u proljeće gdje zbog obilnih oborina nije moguće na vrijeme obaviti kvalitetnu zaštitu ozimih žitarica. Iz navedenog razloga sve više se posvećuje pažnja suzbijanju korova u jesen kada su korovi u ranom poniku a vremenski uvjeti povoljni za prskanje.
Kao i u mnogim drugim kulturama, korovi nanose velike štete strnim žitaricama u vidu oduzimanja hrane, vode, svjetla, životnog prostora. Svi ovi negativni učinci rezultiraju smanjenjem uroda. Koliko će zbog zakorovljenosti urod biti manji, ovisi o vrsti i broju korova. Osim izravne štete na urod, korovi otežavaju žetvu, umanjuju vrijednost proizvoda, povećavaju troškove proizvodnje itd.
Borba protiv korova i njihovo suzbijanje nužna je potreba i čovjek je provodi otkad je počeo organizirano uzgajati kultivirano bilje.
Najvažniji korovi u strnim žitaricama
Svojstvo ozimih korova jest da osim u jesen niču i u proljeće. U kojem će razdoblju ponići veći postotak neke korovske vrste, ovisi o prilikama koje će uslijediti nakon sjetve. S gledišta životnog ciklusa, korove strnih žitarica možemo razvrstati u nekoliko skupina:
-jednogodišnji širokolisni korovi: broć, kamilica, jarmen, divlji mak, mišjakinja, mrtva kopriva, različak, dvornici, loboda i dr.
-jednogodišnje trave: slakoperka, lisičji repak, vlasnjača te divlja zob.
Spomenuti korovi najčešće niču u jesen zajedno s kulturom (izuzev divlje zobi), brže se razvijaju te ranije konkuriraju kulturi, pa zbog toga mjere suzbijanja treba provesti ranije.
-višegodišnji širokolisni korovi: osjak, slak, ladolež, svinjak, gavez i dr.
Navedeni korovi niču kasnije tijekom proljeća pa osim konkurencije žitaricama mogu značajno usporiti i otežati žetvu.
-višegodišnje trave: uglavnom je zastupljena pirika. Maksimum razvoja dostiže pred žetvu pa znatno utječe na urod.
Višegodišnje iskustvo u borbi protiv korova govori nam da je upravo sredstvo FUGA DELTA idealno rješenje za rano suzbijanje korova u ozimim žitaricama.
FUGA DELTA je selektivni, zemljišni i kontaktni herbicid na osnovi djelatnih tvari flufenacet i diflufenikan. Namijenjen je suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova u ozimoj pšenici, ozimoj durum pšenici, ozimom ječmu, ozimoj raži i ozimoj pšenoraži u količini 0,6 l/ha. Najbolja učinkovitost postiže se primjenom nakon sjetve a prije nicanja, međutim može se primjenjivati i nakon nicanja kulture (post-em).
Izvanredno suzbija slakoperku (Apera spica-venti), mišji repak (Alopecurus myosuroides), ludovikovu zob (Avena ludoviciana), višecvjetni ljulj (Lolium multiflorum), mak turčinak (Papaver rhoeas), bršljanolisnu čestoslavicu (Veronica hederifolia), perzijsku čestoslavicu (Veronica persica), bijelu lobodu (Chenopodium album), ptičjeg dvornika (Polygonum aviculare) te dobro djeluje na broćiku (Galium aparine) i višegodišnji ljulj (Lolium perenne). Nakon primjene herbicida Fuga Delta, rast korova usporava se već za nekoliko sati, a vidljivi simptomi pojavljuju se za nekoliko dana.
Sredstvo FUGA DELTA smije se primijeniti svake treće godine na istoj površini. Za dobru selektivnost, sjeme treba posijati ravnomjerno na dubinu 2–3 cm i treba biti pokriveno zemljom. U suprotnom može doći do oštećenja kulture nakon primjene.
Velika prednost sredstva FUGA DELTA je što omogućava pouzdanu i dugotrajnu rezidualnu zaštitu od korova koji se vrlo teško suzbijaju te time ima ključnu ulogu u sprječavanju pojave rezistentnosti.
Uvjerljivi rezultati nakon primjene, svrstali su sredstvo FUGA DELTA u nezaobilazan herbicid u zaštiti žitarica.
Chromos Agro d.o.o.
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera.
Prije primjene pripravka pažljivo pročitajte uputu za uporabu priloženu uz proizvod.
