Michael
A. Ellis, Omer Erincik
Odjel
fitopatologije
Tijekom mnogo godina Istočna
industrija vinove loze prepoznala je bolest pod nazivom "crna pjegavost
vinove loze" ("dead-arm"), za koju se smatralo da je uzrokovana gljivicom
Phomopsis viticola. 1976. godine istraživači su dokazali da je crna
pjegavost (dead-arm) u stvari bolest koja se sastojala od dvije različite
bolesti koje se često pojavljuju istovremeno. "Phomopsis cane and leaf
spot" (uzrokovana gljivicom Phomopsis viticola) je novi naziv za
stadij crne pjegavosti čokota i listova za koji se prije koristio naziv
"dead-arm". "Eutypa dieback" (uzrokovana gljivicom Eutypa armeniacae)
je novi naziv za stadij raka i odumiranja mladica za koji se prije koristio
naziv "dead-arm". Sada predlažemo da se naziv dead-arm izostavi.
Uzgajivači vinove loze trebaju imati na umu da su crna pjegavost (Phomopsis
cane and leaf spot) i odumiranje (Eutypa dieback) potpuno različite bolesti i
preporuke za njihovo suzbijanje variraju u velikoj mjeri.
Pojava bolesti crne pjegavosti
vinove loze povećava se u mnogim vinogradima Srednjeg zapada. Zabilježeni su
gubici usjeva do 30% u nekim vinogradima u državi Ohajo tijekom perioda
vegetacije uz vremenske uvjete koji pridonose razvoju bolesti. Crna pjegavost
može zahvatiti većinu dijelova vinove loze, uključujući čokot, listove,
peteljke grozda, cvjetove, vitice i bobice te može uzrokovati gubitke u
vinogradu:
Pjege ili lezije na mladicama i
listovima su uobičajeni simptomi oboljenja.
Male pjege crne boje na
internodijima u donjem dijelu razvijajućih mladica su vjerojatno
najuobičajeniji simptomi bolesti. Ove
pjege se obično nalaze na prva tri do četiri bazna internodija (Slika 1). Pjege
se mogu razviti u eliptične lezije koje mogu srasti i formirati nepravilna,
crna područja u obliku kore. U nepovoljnim vremenskim uvjetima mladice mogu
puknuti i formirati izdužene pukotine. Iako lezije čokota često znače mala
oštećenja za vinovu lozu, važno je napomenuti da ove lezije predstavljaju
primarni izvor inokuluma kod prezimljavanja za sljedeći period vegetacije.
Zaraze listova najprije se
pojavljuju u obliku malih pjega svjetlo zelene boje, nepravilnih rubova ponekad
u obliku zvijezde (Slika 2). Obično je zahvaćen samo jedan do četiri donja
lista na mladici. Nakon nekog vremena pjege postaju veće, pocrne i dobivaju
žuti rub (Slika 3). Listovi postaju deformirani i odumiru ukoliko se pojavi
veliki broj lezija. Zaraze peteljki
listova mogu uzrokovati žutenje i opadanje listova.
Svi dijelovi grozda (bobice i
peteljke grozda ili rahile) osjetljivi su
na zarazu tijekom vegetacije; međutim, većina zaraza čini se da nastaje
na početku vegetacije. Lezije koje nastaju na prvoj jednoj ili dvije peteljke
grozda (rahile) na mladici mogu imati za posljedicu prerano sušenje peteljke
(Slika 4). Zaraženi grozdovi koji ostaju do berbe često daju zaražen plod ili
plod slabe kvalitete.
Ukoliko se ne suzbije na početku
vegetacije, zaraza bobica može imati za posljedicu ozbiljan gubitak uroda u
pravilnim okolišnim uvjetima. Zaraze bobica najprije se pojavljuju pred berbu
budući da zaražene bobice poprimaju svjetlo smeđu boju (Slika 5). Crne
strukture gljivice koje stvaraju spore (piknide) zatim prodiru kroz kožu bobice
i bobica se uskoro smežura. U tom uznapredovanom
stadiju, crna pjegavost se može lako zamijeniti crnom truleži. Uzgajivači
vinove loze trebaju imati na umu da gljivica crne truleži inficira samo zelene
bobice i neće zaraziti bobice nakon što počnu dozrijevati. Bobice postaju
otporne na zarazu crnom truleži do tri ili četiri tjedna od cvatnje. Simptomi
truleži ploda uzrokovane Phomopsisom općenito se ne pojavljuju do pred
berbu na zrelom plodu. Ozbiljna trulež ploda zabilježena je u nekoliko
vinograda u državi Ohajo.
Istraživanje je pokazalo da
zaraza ploda može nastati tijekom vegetacije; međutim, većina zaraza ploda sa
truleži vjerojatno će se pojaviti na početku vegetacije (pred cvatnju do dva do
četiri tjedna od cvatnje) Kada dođe u zeleno tkivo bobice, gljivica postaje
neaktivna (latentna) i bolest se dalje ne razvija. Zaražene bobice ostaju bez
simptoma do kasno tijekom vegetacije kada plod sazrijeva. Iz toga proizlazi da
trulež ploda koja se razvija kod berbe može biti uzrokovana zarazama koje su
nastale tijekom cvatnje.
Prigodan organizam i ciklus
bolesti Gljivica prezimi u lezijama ili pjegama na starim čokotima zaraženima
tijekom prethodnih perioda vegetacije (Slika 6) i potrebno je hladno i vlažno
vrijeme za oslobađanje spora i zarazu. Gljivica proizvodi plodišta u obliku
tikvice- piknide- u starom zaraženom
drvu. Te piknide oslobađaju spore u rano
proljeće i šire se kišnim kapima na razvijajuće mladice, listove i grozdove. U
prisustvu slobodne vode, spore klijaju i uzrokuju zarazu. Zaraza mladica
uglavnom nastaje tijekom perioda od otvaranja pupa do vremena kada mladice
dosegnu dužinu od šest do osam inča. Optimalna temperatura za zaraze listova i
čokota je između 60 i 68 stupnjeva F i pri tim temperaturama potrebna je vlaga
u trajanju od najmanje šest sati.
Kako se trajanje vlage povećava,
povećava se u velikoj mjeri i mogućnost
zaraze Lezije na listovima pojavljuju se sedam do deset dana od zaraze. Listovi
u cijelosti rašireni postaju otporni na zarazu. Lezije na čokotima trebaju tri
do četiri tjedna da bi se razvile. Gljivica nije aktivna tijekom toplih ljetnih
mjeseci ali može postati aktivna tijekom hladnog i vlažnog vremena kasnije
tijekom perioda vegetacije. Moguće je da se piknide razviju u lezije čokota i
omogućiti će početni inokulum za zaraze tijekom sljedećeg perioda vegetacije.
Suzbijanje
Slika: Piknide prodiru kroz
površinu. Simptomi pjegavosti na čokotu i listovima pojavljuju se 3 do 4
tjedana od zaraze. Infekcije peteljki grozda nastaju tijekom proljeća i ranog
ljeta. Crna plodišta (piknide) prezimljuju na vinovoj lozi na zaraženim
čokotima i peteljkama grozda u mirovanju. Zaraze ploda i peteljki grozda ostaju
latentne do kasno tijekom perioda vegetacije pred berbu.
Svi edukativni
programi koje provodi Državno sveučilište Ohajo su raspoloživi za klijente na
nediskriminativnoj bazi bez obzira na rasu, boju kože, uvjerenje,
vjeroispovijest, spolnu pripadnost, nacionalno podrijetlo, spol, godine, status
radne nesposobnosti ili veterana vijetnamskog rata.
Keith L. Smith,
Potpredsjednik za Poljoprivrednu
Administraciju i Direktor, OSU Extension.