Elateridae-žičnjaci, klisnjaci

OPIS: imago (odrasli klisnjak) je tamni, duguljasti kornjaš. Zanimljivo je da kornjaš u slučaju pada na leđa, skoči (klisne) i okrene se na noge. Duljina tijela kreće se od 7-11 mm. Ličinke klisnjaka nazivamo žičnjaci jer su im tijela uska i tvrda poput žice. Ličinke su žute i duljine oko 25 mm. Kod nas najvažnije štete čine ličinke iz roda Agriotes (A. lineatus, A. ustulatus, A. sputator ..).
RAZVOJ: odrasli klisnjak boravi na cvjetovima livadnog bilja, pašnjaka, lucerništa, strnih žitarica... Odrasli oblik ne radi štete. Ženke nakon kopulacije odlažu jaja u tlo. Stadij jaja traje 15-30 dana. Iz jaja izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu. Stadij ličinki traje 2-4 godine. Hrane se korijenom korova i uzgajanih biljaka. Utvrđeno je horizontalno i vertikalno kretanje žičnjaka. Pri horizontalnom kretanju traže hranu, a pri vertiklanom kretanju traže toplije uvjete za prezimljenje (idu u dublje, toplije slojeve tla). U proljeće se vraćaju prema plićem sloju tla (zoni razvoja korijena) kada se tlo zagrije na temperaturu >4,5⁰C. Vertikalna migracija može se dogoditi i ljeti kad ličinke uslijed suše idu u dublje, vlažnije slojeve tla.
Horizontalnu migraciju uvjetuju biljke koje korjenom izlučuju ugljični dioksid-za žičnjaka signal za nazočnost hrane. Stvaranje plješina (oaze propalih biljaka) je osobina štete od žičnjaka, jer oni u tlu primaju signale za hranu na malom prostoru. Razvoju žičnjaka pogoduje vlaga u tlu, pa je populacija štetnika redovito povećana u sjeverozapadnim krajevima Hrvatska te područjima uz rijeke. Međutim, u takvim krajevima štete su redovito manje nego pri istoj populaciji žičnjaka u sušnim uvjetima, pogotovo u usjevima širih međuredova gdje su suzbijeni korovi. U nedostatku korova žičnjaci se koncentriraju samo na uzgajano bilje.
SUZBIJANJE: svakako je potrebno preventivno suzbijanje, prije sjetve ili sadnje kultura. Preporuča se pregled tla na brojnost žičnjaka i to nakon pravilnog uzimanja uzorka tla. Uzorak tla uzima se uglavnom u proljeće odnosno prije sjetve ili sadnje. Moguće je uzroke tla uzeti i pregledati u jesen ako će se sjetva obaviti rano u proljeće.
Evo primjera uzimanja uzorka tla sa table od 1-5 ha; iskopati minimalno 8 ili maximalno 14 jama promjera 25x25 cm i dubine koliko je duga lopata. Sva iskopana zemlja nosi se na jednu foliju, rukama drobi i pregledava se nazočnost štetnika. Svi pronađeni štetnici stavljaju se u jednu posudu sa 70%tnim alkoholom i nakraju prebroje. Površina jame je 1/1 metra, pa se broj štetnika množi sa 16 te podijeli s brojem iskopanih jama na tabli. Dobije se broj štetnika po m². Tretiranje tla insekticidima potrebno je pri pojavi 3-5 žičnjaka/m² u humidnijim područjima ili 2-4 žičnjaka/m² u aridnijim područjima.
Brojnost populacije klisnjaka (odraslih oblika) u novije vrijeme može se utvrditi pomoću feromonskih klopki, za što je potrebno više stručnosti jer za svaku dominatnu vrstu postoji određeni feromon.
Suzbijanje žičnjaka provodi se tretiranjem tla ili tretiranjem sjemena insekticidima.
Tretiranje tla provodi se rasipanjem, deponiranjem, prskanjem i namakanjem presadnica.
Rasipanjem se primjenjuju granulirani insekticidi (GEOCID G-5 ili DURSBAN G-7,5) širom (po cijeloj tabli) ili u redove sjetve ili sadnje. Nakon primjene, rasute granule treba unijeti u zonu razvoja korijena.
Deponiranje se primjenjuje depozitorima koji se dodaju sijačici, pa se insekticidne granule dodaju blizu sjemena i odmah zatrpavaju zemljom.
Prskanjem se primjenjuju formulacije od kojih se može pripremiti tekuće škropivo (DURSBAN E-48). Nakon prskanja cijele table (širom) ili redova sjetve ili sadnje, potrebno je prskani film unijeti u zonu razvoja korijena.
Namakanje presadnica provodi se u polju, neposredno prije presađivanja, i to namakanjem kontejnera sa presadnicama u pripremljeno škropivo.
Naknadna zaštita usjeva (obično povrća u polju) od žičnjaka moguća je zalijevanjem biljaka pripremljenim škropivom, i to potrošnjom 1-3 dcl škropiva po biljci (CHROMOREL D u koncentraciji 0,15% ili DURSBAN E-48 u koncentraciji 0,2%). Ova metoda daje dobre rezultate ako se u vrijeme napada štetnika, aplicirano škropivo spusti do zone korijena ugroženih biljaka.